Sukulent sa Lošinja

Većinu prvomajskih praznika provedem u Malom Lošinju. Na ulazu u sam grad uz cestu kod auto kampa Poljane dočeka nas pravi raj procvijetalih sukulenta boje ciklame. Zna li netko o kojim sukulentima se radi ?

Nešto ovakvo? http://www.sekano.es/wp-content/uploads/2008/04/carpobrotus.jpg
Ako su cvjetovi veliki onda je sigurno Carpobrotus.

Pozdrav Crassula i dobro došao u naše bockavo društvo. Svena ti je već odgovorila a ja samo mogu potvrditi da se uz cestu prije ulaska u Mali Lošinj proteže Carpobrotus edulis veoma zahvalna sukulentna biljka koja nas u 4 i 5 mjesecu uveseljava svojim roza cvjetovima.

Da to je to. Svena kako si uspjela iz tako malo informacija identificirati taj sukulent? Istraživao sam i ja po internetu. Najbliže što sam se približio po izgledu je sukulent Delosperma cooperii. Evo slika jednog i drugog sukulenta da vidite kako je mala razlika po izgledu. Agava koji su temperaturni minimumi preko zime na Lošinju ? Izgleda da Carpobrotus sve to podnosi bez problema. Vidio sam ju sjevernije i kod grada Cresa.

. . .
Carpobrotus . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Delosperma cooperii

crassula je napisao/la:Da to je to. Svena kako si uspjela iz tako malo informacija identificirati taj sukulent?

U tom periodu također lutam našom obalom i znam što cvate i što ljude fascinira. Istina da sam sumnjala i na delospermu, no nju sam ostavila u rezervi u slučaju da mi odgovoriš da se ne radi o Carpobrotusu.
Crassula, ipak to i nije baš malo informacija. Naveo si ono najbitnije, položaj, boju cvijeta i mjesec cvatnje, a to su jako bitni podaci.

Što se tiče minimalne temperature mogu reći da je moj Carpobrotus ove zime preživio bez ikakvih oštećenja -1, no to je trajalo možda dvije noći u 12-om mj. ostalo vrijeme smo pretežno u + -u.
Prošlog proljeća sam ga zasadila ispred ureda u kojem radim i mogu reći da se jako brzo raširio i popunio prostor koji sam mu namjenila te da mi je već prve godine podario par cvijetića. Čini mi se da sam negdje pročitala da može izdržati do -5 što je lako moguće jer ga ima i na Cresu koji je nešto hladniji od Lošinja.

Mislio sam da na Lošinju u dužem vremenskom periodu (deset godišnji minimum ili tako nešto) temperature padnu i ispod -10º C. Za Carpobrotus sam našao podatak OVDJE da izdrži -6,6º C USDA zone 9a. Malo vam zavidim tamo dolje,kako vam je toplo.
Evo pogledajte još jednom šta vas čeka u travnju.

. . . .

Prilikom šetnji po otoku Cresu, vidio sam jednu zanimljivu mlječiku. Raste slobodno u prirodi a i po vrtovima. Visoka je približno pola metra. U Svibnju mjesecu cvijeta sa zeleno žutim cvijetom koji je smješten na vrhu stabljike u grupici sa nekoliko manjih cvjetića. Raste u grupi od nekoliko biljaka zajedno. Ako biljci otkinete list ili ju prelomite, biljka pušta bijeli sok sličan mlijeku. U Kolovozu mjesecu više nije lijepa, naprotiv izgleda kao neki posušeni korov. Dali možete otkriti o čemu se radi iz tog mog šturog opisa ?

Predpostavljam da misliš na mlječike tj. euphorbie kojih kod nas ima više vrsta a jedna od najčeščijih je Euphorbia nicaeensis, E.helioscopia, E. characias. Vidi sliku.

Da to je ta mlječika.
Na otoku Cresu sam susretao tu biljku vrlo često, ustvari na Lošinju tu mlječiku nisam vidio. Dok je zelena je vrlo dekorativna recimo u proljeće. Preko ljeta se posuši i izgleda kao korov. Tako ju ja doživljavam. Dali je Euphorbia autohtona biljka Cresa i Lošinja ?

. . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . .Euphorbia cyparissias . . . . . . . . . . . . . . . .Euphorbia ___?

Čini mi se da je u Lošinju ima nešto manje nego po Cresu ali je svakako ima. Možeš je vidjeti pored Konzumovog parkirališta, ima je u izobilju.
Veoma je otporna te se zadnjih godina jako rasprostranila. Nona na Cresu je ne voli jer se raširila po pašnjacima gdje pasu ovce te im oduzima prostor za pašu. Nije ugodna za čupanje zbog svog mljeka koje izaziva osip i svrab po koži. Interesantnog je oblika te sam primjetila da je zbog toga sade i u parkove ali se pri presađivanju svakako preporučaju rukavice.

Da,da. Našao sam podatke na WIKIPEDIJI da je njezin sok vrlo otrovan, piše da je 100000 puta jači otrov od npr. capsaicina aktivne tvari iz poznate čili paprike.
Agava dali znaš, dali je Euphorbia autohtona biljka Cresa i Lošinja? Podatak ne mogu pronaći na netu a stvarno me zanima.

Mislim da je euphirbia autohtona biljka jer sam našla leksikon flore otoka Cresa na kojem se nalaze nazivi 19 vrsta istih. Taj podatak se slaže i s tvrdnjom Gorana Sušića doktora biologije koji vodi istraživačko-edukacijski centar za zaštitu prirode otoka Cresa.
Citirani tekst: "Otok Cres Sušić naziva i otokom mlječike jer se u proljeće zrakom širi miris njihovih 19 vrsta i tri podvrste..." Tolko ukratko o informacijama koje sam iskopala.

Agava hvala na tvom trudu i tim zanimljivim informacijama.
Ponovno postavljam Robijeve slike Euphorbia sa Cresa sa pitanjem: Dali su to sukulentne mlječike ili samo „obične“ mlječike

. . . . . . . . . . . .

Crassula, ne čitaš pažljivo!
Mekinje ti je već dala odgovor https://kaktusi-sukulenti.forumcroatian.com/vrste-sukulentnih-biljaka-i-njihova-njega-f5/euphorbie-mljeeike-t36-135.htm

svena je napisao/la:Crassula, ne čitaš pažljivo!
Mekinje ti je već dala odgovor https://kaktusi-sukulenti.forumcroatian.com/vrste-sukulentnih-biljaka-i-njihova-njega-f5/euphorbie-mljeeike-t36-135.htm

Crassula, moja greška! Nisam čitala vremena posta.

Svena malo sam dosadan ali ne mogu iz svoje kože.
Jednom si napisala: U sukulente spadaju samo one koje imaju zadebljale ili listove ili tijelo, koje im služi kao neki rezervoar vode.
U Robijevim Euphorbiama sa Cresa to nije slučaj, a ipak su sukulenti. Kako to?

Ja mislim da su im listovi ipak malo mesnatiji za razliku od nesukulentnih euphorbia.

Točno tako..one skladište vodu i u listovima i u stabljici.

Svena, mekinje hvala na odgovorima i na tomu da me trpite i strpljivo odgovarate. Ali stvar je u tome da Euphorbie sa Cresa nemaju vodu već bijeli sok u svojim listovima i stabljici.

Pa nitko nije ni rekao da će "puštati" vodu (ako ih oštetiš, prerežeš i sl.). Pokušaj s bilo kojom sukulentnom Euphorbiom (ako ti nije žao biljke naravno)...svaka će "puštati" upravo taj bijeli sok...."čistoj" vodi ni traga....

Nismo ni mislile da elementarnu vodu skladište u svojim listovima. Taj bijeli sok nema veze sa vodom o kojoj smo govorili. Sok, tj. mlijeko je jednostavno biljni sok koji kola biljkom (kao što mi imamo krv) a voda služi biljci za to da ne dehidriraju njene stanice (razlog zbog kojeg i mi pijemo vodu).
Ako prerežeš kaktus, iz njega ne curi voda, a svi znamo da je njegovo tijelo "rezervoar" s vodom koji je zaslužan za dulje preživljavanje bez zalijevanja.
Jesi li razumio razliku?